OČUVANOST JEZIKA BOŠNJAKA U OKOLINI KIRKLARELIJA: ISTRAŽIVANJE NA PRIMJERIMA GLAGOLA

Abstract

Politički razvoji koji su se počeli pojavljivati od početka XIX. stoljeća potaknuli su masovne migracijske pokrete Bošnjaka. Smjer ovih migracijskih pokreta prvo je bio iz Smederevskog sandžaka prema Bosanskom Ejaletu. Nakon Berlinskog kongresa 1878. godine, kada je upravljanje Bosnom i Hercegovinom prepušteno Austro-Ugarskoj, Bošnjaci su se najprije preselili na sigurno područje Osmanskog Carstva u Rumeliji, a zatim u različite regije Anadolije. Prvi Balkanski rat koji je izbio 1912. godine izazvao je migraciju Bošnjaka iz Sandžaka na teritorije Osmanskog Carstva. Sa migracijom Bošnjaka najprije na teritorije Osmanskog Carstva, a zatim na teritorije Republike Turske, pojavile su se slavenskomuslimanske jezičke oaze u Trakiji i Anadoliji. Jedno od tih područja je grad “Kırklareli” (Krklareli). Na terenu provedenim istraživanjem primijećeno je da je bosanski jezik, kojim se posebno komunicira među Bošnjacima koji žive u Kırklareliju, heterogenog karaktera s lingvističkog gledišta. Imajući u vidu informaciju o migraciji Bošnjaka iz različitih regija bivše Jugoslavije, ova heterogena struktura može se smatrati uobičajenom. Što se tiče glagola, na koje se fokusira ova studija, podaci dobiveni iz regije pokazuju da je sandžački dijalekat dominantan u odnosu na ostale dijalekte bosanskog jezika. Ovaj rad fokusira se na glagole u govoru Bošnjaka u Kırklareliju. Također, koristit će se podaci dobijeni terenskim istraživanjem koje je sprovedeno u okviru doktorske disertacije pod nazivom “Govor Bošnjaka u Kırklareliju”, koja je završena 2024. godine na Odsjeku za balkanske studije Instituta za društvene nauke Univerziteta u Trakiji.